Obnova srednjovjekovnih kula

Istraživači povijesti grada Korčule  dokazali su kako je ovaj grad veoma rano bio opasan visokim zidinama i kulama s kopnene i morske strane, koje uz sam zemljopisni položaj naglašavaju stratešku ulogu grada. Obrambene zidine okruživale su stari grad Korčulu još u 13. st., dok danas možemo vidjeti samo njihove ostatke iz 14. st.. Zid se stalno  usavršavao, učvršćivao i prilagođavao napretkom ratnih vještina i novih oružja. Zajedno s nizom četverokutnih i cilindričnih kula zidine su predstavljale obrambeni prsten koji je Korčulu štitio od napada s mora i kopna. Danas još uvijek postoje na sjeveru Barbarigo (1488.) i Tiepolo (kraj 15. st.), a na jugu Balbi (1483.) i Cappelo (1493.).Pretpostavlja se da je u prošlosti dvanaest kula činilo obrambeni obruč. Povjesničarka umjetnosti dr. Alena Fazinić pronalazi da su one podignute pri ranoj izgradnji grada, najkasnije u 13.st.

Nakon 17.st. polako prolaze opasnosti i zidine se zapuštaju, da bi ih početkom 19.st u ruševnom stanju tadašnja općina uklonila. Do danas je sačuvan dio južnog obrambenog zida i osam kula, koje su vrijeme i ljudski nemar znatno opustošili.

2003.godine je uz novčanu pomoć Ministarstva kulture RH obnovljena kula Revelin(sagrađena1391.),zatim je prošle godine s milijun i 600 tisuća kuna spašena Kanavelićeva kula.Za ovu je godinu Uprava kulturne baštine pri Ministarstvu kulture RH uvrstila tri projekta Grada Korčule: sto tisuća kuna je odobreno za dopunu izvedbene dokumentacije i građevinsku sanaciju palače Ismaeli-Gabrielis u kojoj je muzej, dok se po 50 tisuća kuna sufinancira građevinska sanacija kule Kanavelić, i izrada projektne dokumentacije za Veliku i Malu kneževu kulu (sagrađene 1449.) na kojima se primjećuju oštećenja. Smještene su kao obrana Kneževog dvora unutar njihovih zidina koje su do 1863.povezivale sve kule. Dio tih zidina srušen je prilikom austrijskog cara Franje Josipa, te u 2. svjetskom ratu južni zid kod glavnih vrata.

Tekst i foto Nikola Perić

Pošalji dalje: